• Za sve informacije u vezi uzgoja ginka (nabave i uzgoja sadnica, sadnje...) nazovite 098 1365 893 ili se javite na e-mail:
ginkgo.begovic@gmail.com

nedjelja, 21. veljače 2010.

Osnove......


Već smo u nekoliko navrata rekli osnovne podatke o mogućnostima uzgoja ginka u Hrvatskoj, pa ćemo ih i ovom prilikom ponoviti.

O uzgoju i mogućnostima

uzgoja ginka u Hrvatskoj

Sudeći prema trenutnom stanju broja biljaka Ginkgo biloba u Hrvatskoj (srpanj-kolovoz 2009.) ukratko se može konstatirati da ta biljka u Hrvatskoj uspijeva izvanredno dobro. Naime, radeći katastar biljaka na području Republike Hrvatske kojega upotpunjujem već gotovo tri godine ustanovio sam stanje kako slijedi. Broj biljaka koje su posađene u prošlosti i to kao prvijenci u 18. i 19. stoljeću nema mnogo, ali ipak ih ima – i ne kasnimo za Europom gotovo ništa. Najstarija i jedina iz 18. stoljeća su stabla nazvana "Adam" i "Eva" pored Jankovićevog dvorca u Daruvaru, a zasađena su 1777. godine, što znaći da su koju godinu i starija. Nekako između 1850-1860. godine zasađen je muški ginko u perivoju u Virovitici itd.
Ginka starijeg od tridesetak godina, dakle spolno zrelog ili samo što to nije u Hrvatskoj imamo nevjerojatno mnogo, međutim, javnost sa tim podacima nije upoznata. Naime, čini se da se ginko u prošlosti, a posebno od kraja 19. stoljeća, sadio gotovo pored svakog dvorca, gotovo u svakom važnijem gradskom ili mjesnom parku, međutim, najčešće se nije niti znalo kakva se to u stvari biljka sadi, osim da je rijetka i skupa. Kako se do dan danas nije radio popis stabala ginka, što nije činjeno prvenstveno radi ne poznavanja ove biljke, najveći dio stabala u Hrvatskoj ostao je nepoznat i zaboravljen.
Danas možemo kazati da ginko raste gotovo u svakom većem mjestu Hrvatske, a često i u manjim sredinama. Prikupljajući podatke o ginku u Hrvatskoj, došao sam i do važnih podataka da tu biljku iz sjemena ili iz reznica uzgajaju brojne obitelji širom Hrvatske iako ne u ogromnim količinama (ali ipak značajnim). Uglavnom se radi o uzgoju koji nije stariji od 5-8 godina, tj. od vremena kada se i kod nas počelo više govoriti o toj biljci. Neke obitelji imaju i do nekoliko tisuća sadnica starih i do pet, šest i više godina, a neke samo stotinjak ili nekoliko stotina. Iz kontakata s tim obiteljima saznao sam da trenutno (početak kolovoza 2009.) u Hrvatskoj ima na taj način uzgojeno čak oko 30 000 (max. 40 000) sadnica dvorežnjastog ginka. Nešto ginka se uzgaja u rasadnicima Hrvatskih šuma, međutim, jačeg i organiziranijeg uzgoja danas još uvijek nema.
Ove podatke iznosim iz razloga što je uzgoj ginka u ljekovite svrhe, tj. kao agro-industrijske kulture kod nas vrlo moguć i eventualan, a čemu preduvijete daje povoljna klima i kvalitetno zemljište, pogotovo u kontinentalnom dijelu zemlje, ali i u priobalnom pojasu, te otocima.
Valja napomenuti da danas ginko star dvadesetak i više godina, sve do sto i više godina, raste u Križevcima, Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu, Daruvaru, Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Osijeku, Virovitici, Našicama, Donjem Miholjcu, Slatini, Suhopolju, Virovitici, Donjoj Dubravi, Pitomači, kod Ludbrega, Lisičinama, Opeku, Zaboku, Velom Lošinju itd. Dakle, zastupljen je širom zemlje, ali isto možemo i kazati za navedeni obiteljski uzgoj mladih biljaka prvenstveno iz sjemena uglavnom u mjestima gdje se nalaze i muške i ženske spolno zrele jedinke. To je Osijek, Split, Zagreb, Varaždin, Daruvar, Pitomača, Suhopolje, Veli Lošinj itd.
Treba kazati i to da se posljednjih nekoliko godina, pogotovo od 2007. do danas takav uzgoj povečava, međutim, kako uopće nemamo nikakve literature o ginku, a niti stručnog kadra koji bi nešto više znao o uzgoju te biljke počinje se osijećati da pomalo dolazi vrijeme da se pri ministarstvima šumarstva, gospodarstva ili poljoprivrede počne razmišljati o intenzivnijoj edukaciji za uzgoj. Tj. valja nešto poduzeti. Budući da sam objavio više internetskih stranica o ginku u Hrvatskoj i ginku općenito (a izdana je i knjiga "Nature's Miracle Ginkgo biloba", knj. 1, Vol 1-2, ali na engleskom jeziku), a i sam se bavim manjim uzgojem u hortikulturalne svrhe, dobivam sve češća pitanja iz cijele Hrvatske, pa i Bosne, Srbije itd. - «gdje da prodamo sadnice ginka», «kome da prodamo sadnice ginka», «želite li kupiti sadnice ginka» i sl.
Ako danas dođete u ljekarnu i zatražite preparate ili ljekove na bazi ginka tada će Vam često ponuditi dosta proizvoda i to vrlo vrlo skupih. Svi ti proizvodi rade se od ekstrata lista biljke kojoj je pravilno i službeno lat. ime Ginkgo biloba L. 1771. Već je u javnosti poznato da ginko služi u liječenju i preventivi protiv brojnih bolesti i mnogo ljudi troši preparate na toj bazi. Posebno je uspješan kod liječenja kardiovaskularnih i sličnih tegoba. Ali i drugih bolesti. (Vidi stranicu Ginkgo-zdravlje)
(Vidi o ginku http://foto-ginkgo.blogspot.com, http://ginkgo-biloba1771ginkgoeu.blogspot.com – pristup 12.8.2009. M. Vidaković: «Četinjače, Zagreb 1982, str. 204-206., rukopis B. Begović: «Svijet ginka», 2009. O ginku vidi i odličnu francusku stranicu http://pagesperso-orange.fr/ginkgo.dm/GINKGO/index.htm, kao i nizozemsku stranicu Cor Kwant http://www.xs4all.nl/~kwanten )

Da li bi trebalo i zašto potencirati proizvodnju i uzgoj ginka u Hrvatskoj za industrijske svrhe?

Treba kazati ponešto o proizvodnji ginkovog ekstrata (tzv. Gbe ili GBE) koji sadrži ljekovite ginkolide i druge, također korisne, kemijske spojeve. Ginkov ekstrat je vrlo skup gotovo na svim tržištima svijeta i koristi se u omjerima 50:1. Radi se uglavnom od suhog ginkovog lista, a najveći proizvođači lista i ekstrata su SAD i Francuska, te Kina i okolne zemlje, te Njemačka. Najveće plantaže ginka nalaze se u Južnoj Karolini i oko Bordeauxa u Francuskoj, te jednom velikom dijelu jugoistočne Kine. Postoje u svijetu i nešto manjih plantaža, a uzgoj ginka kao sirovine za izradu ekstrata ili čajeva općenito je u znatnom porastu. Naša farmaceutska industrija trenutno uvozi sve potrebite količine ekstrata za proizvodnju preparata, te stanovite količine lista. Spomenimo podatak da se, prema nekim neslužbenim podacima, u Hrvatsku uvozi u raznim oblicima ekvivalentno oko 100 000 kg ginkovog lista. Kažimo i to da je u svijetu u tijeku 2008. godine upravo ginko bio na prvom mjestu kada se govori o zaradi od ljekovitog bilja. Čak ispred npr. kamilice (Matricaria chamomilla), kadulje ili žalfije (Salvia pratensis) ili nekih drugih biljaka.
Popularizacija ginka u Hrvatskoj u svakom je slučaju vrlo potrebita imajući u vidu samo ovih nekoliko podataka. Kažimo da se ginko na plantažama sadi na nekoliko načina. Najosnoviji je način gotovo nevjerojatan, ako imamo u vidu da je to, u stvari, dugovječno i ogromno stablo. Na jedan hektar sadi se od 20 000 do 25 000 sadnica ginka. Sade se uglavnom dvo i trogodišnje sadnice na razmak od 40 do 50 cm. Prema tome u startu ovo je vrlo skup projekt. U Hrvatskoj se sadnice, one koje se proizvedu na obiteljskim gospodarstvima i kojih trenutno (u ovim okvirima) i nema puno, mogu nabaviti po cijeni od 8-20 eura, ovisno da li su jednogodišnje, dvogodišnje ili starije. Dvogodišnje sadnice, budući da nema potencijalnih kupaca osim za hortikulturu, mogle bi se proizvoditi i po cijeni nižoj od 10 eura, a kada bi se organizirala proizvodnja sadnog materijala ta bi se cijena mogla smanjiti još za 50%. Naravno, za to bi bio potreban i organizirani uzgoj plantažnog tipa. Međutim, ovaj najproduktivniji način od oko 20 000 sadnica po ha i više nije jedini način na koji se ginko može uzgajati za ubiranje lista. Postoje i modeli od 1000 i manje biljaka po ha (kao dugogodišnji nasadi) koji također daju dobre berbe, ali ne kao u navedenoj opciji. Ovaj najproduktivniji model na plantažama u SAD-u i Francuskoj obrađuje se strojno, a tako se list i bere. U tom slučaju biljka ne raste u vis više od 150, max. 170 cm, a prinos po biljci, nakon četvrte godine starosti i kasnije uz dobru njegu i prihranu, može biti i do 1 kg svježeg lista. Nakon 7-8 godina starosti prinos može biti i veći. Što se tiče ovakvog uzgoja može se načiniti pozamašan elaborat, ali isplativost uzgoja ginka na bilo koji način za branje lista u svakom je slučaju isplativ. No, potrebno je organizirati proizvodnju, doradu i plasman lista. Sudeći prema navedenim podacima da naša farmacetska industrija troši znatne količine ginkovog lista pitanje budućnosti uzgoja ginka ne bi trebala biti upitna. Samo je pitanje vremena kada ćemo se osvijestiti i uvidjeti ovu činjenicu i krenuti u organiziranje uzgoja ginka i proizvodnju ginkovog lista.
Dodajmo neke zanimljive podatke vezane za ginkov ekstrat. Za dobivanje:
100 gr. Gbe (praha) potrebno je (ekvivalento) = 3,5 – 6,75 kg. suhog lista
1000 gr. Gbe ekvivalent = 35 – 67,5 kg. suhog lista (prema «WHO monographs on selected medicinal plants», vol. 1, World Health Organization, Geneva 1999., str. 154-168. Vidi prijevod http://zdravlje-ginkgo.blogspot.com )
________________________________________________________
100 gr. suhog lista (u EU) cca 10. kolovoz 2009. = 2 – 3,5 eura (veleprodaja)
1000 gr. suhog lista (isto) = 20 – 35 eura (veleprodaja)
100 gr. Gbe = 3,5 – 6,75 kg suhog lista + proces proizvodnje Gbe = 70/150 eura-122,5/236,25 eura + proces proizvodnje Gbe
1000 gr. Gbe = isto x 10 (+ proces proizvodnje) – dakle 700/1500-1225/2362,5 eura + proces proizvodnje Gbe.
­­­­­­­­­­­­­­­­­________________________________________________________
Omjer za uporabu Gbe = 50:1

-->Berba ginkovog lista strojem. Na 1 ha = 25 000 sadnica ginka
(Izvor foto:
http://www.schwabepharma.com/international/media-relations/images/production.php - pristup 13.8.2009.)

Nema komentara:

Objavi komentar